„Ispitanice oboljele od karcinoma dojke postižu značajno niži rezultat, tj. imaju niži indeks osobne kvalitete života koji iznosi u odnosu na ispitanice bez karcinoma. Dobru socijalnu podršku bliskih osoba ima 51,9 % oboljelih.“

Udruga SVE za NJU u više je navrata pružila priliku studentima za prikupljanje podataka od žena oboljelih od raka za potrebe izrade diplomskog rada. Potičemo znanstveni interes za istraživanja na području psihosocijalnog funkcioniranja oboljelih. Predstavljamo sažetak diplomskog rada Ines Božić u kome se naglašava da su žene oboljele od karcinoma dojke izložene brojnim promjenama koje utječu na njihovo psihičko zdravlje, samopouzdanje i kvalitetu života. Stoga je iznimno važno provoditi aktivnosti koje su usmjerene psihološkoj pomoći oboljelima, uključujući edukaciju o načinima poboljšanja socijalne podrške i suočavanja s negativnim emocionalnim pojavama uslijed bolesti i liječenja.

Diplomski rad: Ines Božić

Mentorica: doc. dr. sc. Vesna Ćosić

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA DENTALNU MEDICINU I ZDRAVSTVO OSIJEK, 2019.

Sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo

Sažetak:

Cilj: Ispitati razlike u kvaliteti života žena oboljelih od karcinoma dojke u odnosu na žene koje nisu oboljele te utjecaj socijalne podrške na pozitivnu sliku o sebi kod žena oboljelih od karcinoma dojke.

Ispitanici i metode: Sudionice istraživanja bile su žene oboljele od karcinoma dojke iz Brodsko-posavske županije koje su liječene na Odjelu za plastičnu, vaskularnu, opću i dječju kirurgiju u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“, članice Udruge žena operiranih od raka dojke „Nada“ te članice Udruge žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU. Kontrolnu skupinu činile su zdrave žene s područja Brodsko-posavske županije. Istraživanje je provedeno pomoću anketnog upitnika, koji se sastojao iz četiri dijela: upitnik koji sadrži osnovne podatke o ispitanicama, obrazac osobne kvalitete života, obrazac socijalne podrške i  obrazac slike o sebi.

Rezultati: Ispitanice oboljele od karcinoma dojke postižu značajno niži rezultat, tj. imaju niži indeks osobne kvalitete života koji iznosi 43,6%  u odnosu na ispitanice bez karcinoma u kojih je on 61,3%. Dobru socijalnu podršku bliskih osoba ima 27 (51,9%) oboljelih te su zadovoljne razinom socijalne podrške. Pozitivno oko svog izgleda osjeća se 31 (59,6%) žena, što ukazuje na pozitivnu sliku o sebi unatoč promjenama koje je ostavila bolest. Ispitano je postoji li povezanost između rezultata na ljestvici slike o sebi i ljestvici socijalne podrške i dobiveno je da slika o sebi koju ispitanice imaju nije povezana s razinama socijalne podrške.

Zaključak: Žene oboljele od karcinoma dojke izložene su brojnim promjenama koje utječu na njihovo psihičko zdravlje, samopouzdanje i kvalitetu života. Stoga je iznimno važno provoditi aktivnosti koje su usmjerene psihološkoj pomoći oboljelima, uključujući edukaciju o načinima poboljšanja socijalne podrške i suočavanja s negativnim emocionalnim pojavama uslijed bolesti i liječenja.

Temeljem provedenog istraživanja i dobivenih rezultata mogu se izvesti sljedeći zaključci: ispitanice koje boluju od karcinoma dojke značajno su manje zadovoljne svojim zdravljem, osjećajem sigurnosti i pripadanjem zajednici u odnosu na ispitanice bez karcinoma. Utvrđeno je da ispitanice oboljele od karcinoma dojke postižu značajno niži rezultat, tj. imaju niži indeks osobne kvalitete života u odnosu na ispitanice bez karcinoma, što je u skladu sa provedenim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu. Ispitanice u prosjeku često imaju dobru socijalnu podršku u obliku ohrabrenja bliskih osoba i načina na koji im bližnji pokazuju da im je stalo do njih kao osoba te su zadovoljne razinom socijalne podrške. Utvrđeno je kako se ispitanice uglavnom osjećaju pozitivno oko svog izgleda, tj. imaju pozitivnu sliku o sebi, iako postoje razlike unutar ispitanica gdje se neke osjećaju lošije u odnosu na druge ispitanice. Ispitano je postoji li povezanost između rezultata na ljestvici slike o sebi i ljestvici socijalne podrške i dobiveno je da nema značajne povezanosti, odnosno slika o sebi koju ispitanice imaju nije povezana s razinama socijalne podrške.